Koja je razlika između metafizike i ontologije?


Odgovor 1:

Svakako se nešto preklapa, ali metafizika je šira i može se primijeniti na niz disciplina izvan ontologije (tj. Metafizika epistemologije, etike, jezika itd.). Mišljenja se razlikuju o tome, ali moja koncepcija polja metafizike je da se bavi apstraktnijim pitanjima i detaljnije objašnjava temeljnu prirodu stvari. Metafizika je okvir za rasuđivanje koji se može primijeniti na gotovo sve, a ontologija je jedna od tih stvari. Ali u pravu ste u tome da je pitanje poput "kakav je ontološki status X", također metafizičko pitanje.


Odgovor 2:

Ontologija je sustavni pristup onim osnovnim vrstama stvari. Što mislim pod "osnovno"? Vrste moraju biti dovoljno općenite da nisu predmet neke od specifičnih znanosti, poput biologije. Razmotrimo, primjerice, razliku između određenih stvari, poput vas i mene i sunca, i osobina ili obilježja tih predmeta. Sve znanosti pretpostavljaju tu razliku između predmeta i njihovih svojstava. Dakle, razumijevanje prirode ovog razlikovanja ključno je ontološko pitanje.

Ali ontologija nije sve što postoji metafizika. Metafizika je poput ontologije u tome što se bavi određenim vrlo općenitim aspektima stvarnosti, bilo čim povezanim sa strukturom stvarnosti. Na primjer, priroda uzročnosti, postoji li slobodna volja, metafizička su pitanja. Postoji li bog metafizičko je pitanje, ali metafizika se ne bavi samo pitanjima o nefizičkim entitetima. Postoji tako nešto kao materijalistička metafizička stajališta koja ne podržavaju postojanje nefizičkih entiteta. Mogli bismo reći da metafizika uključuje ontologiju, ali i svako vrlo općenito pitanje o stvarnosti koja je tako općenita da se ne može ograničiti na jednu od posebnih znanosti. Na primjer, kontroverza oko determinizma nasuprot slobodnoj volji.


Odgovor 3:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.


Odgovor 4:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.


Odgovor 5:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.


Odgovor 6:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.


Odgovor 7:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.


Odgovor 8:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.


Odgovor 9:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.


Odgovor 10:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.


Odgovor 11:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.


Odgovor 12:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.


Odgovor 13:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.


Odgovor 14:

Metafizika je praksa izbacivanja pojmova i koncepata iz njihovog životnog konteksta iz kojih oni imaju značenje, a zatim apstrahiranje i preusmjeravanje tih pojmova u metafizičke pojmove. Jednom apstrahirani i odvojeni od zdravog razuma i stvarne upotrebe, metafizički pojmovi su dio metafizičkog jezika i imaju samo upotrebu i značenje unutar te metafizike, npr. Reificirane tautološke znakove koji su besmisleni ako se „ponovo primijene“ u običan svijet.

Ontologija slijedi ovu praksu s samo dva izraza „biće“ i „postojanje“, npr. Jednostavna i izvjesna zdravica: „bića postoje“ može se metafizizirati, nakon više godina i tisuća stranica, u ontološki prijedlog da „bića postoje“, s odredba da se pojmovi "bića" i "postoje" moraju upotrijebiti onako kako je propisano unutar uvjerljivo nejasnog trunka određenog metafizičkog maksimuma.